Napadi i prijetnje prema nezavisnim medijima i novinarima nastavljeni su i u prošloj godini, a odgovorni za to se rijetko kažnjavaju, upozorio je njemački ogranak međunarodne organizacije za zaštitu ljudskih prava Amnesti internešenel (AI). Kako se navodi, policija je sprovodila nasilje protiv učesnika demonstracija, organizovanih od opozicionih partija koje protestuju protiv vlade zbog slabih rezultata u borbi protiv siromaštva, kriminala i korupcije.
Po dokumentu Amnesti internešenela, u slučaju devet policajaca koji su optuženi za nestanak najmanje 79 bosanskih izbjeglica u maju 1992. godine, a kasnije oslobođeni, Vrhovni sud je u oktobru odbio da preispita pravosnažnu presudu.
– Po mišljenju Amnesti internešenela, ova presuda nije saglasna ni sa crnogorskim nacionalnim pravom, niti sa humanitarnim međunarodnim pravom. U septembru 2015. godine nadležni komitet UN za pitanja prinudnih nestanaka izrazio je zabrinutost da bi propusti u krivičnom gonjenju ratnih zločina mogli da vode ka nekažnjivosti. Komitet UN je od crnogorskih organa izričito zahtijevao da pripadnike porodica nestalih lica prizna kao žrtve i apelovao na novoformiranu komisiju za nestale da razjasni sudbinu 61 osobe, nestale od rata do danas – naveo je njemački ogranak AI u izvještaju.
Navodi se da je Komisija, koja je bila formirana da bi istražila slučajeve napada na novinare u proteklim godinama, u maju 2015. godine uputila zahtjev za uvid u odgovarajuća dokumenta, koja su označenakao tajna. Služba, nadležna za zaštitu podataka, odbacila je ovaj zahtjev bez pravnog objašnjenja, potencira se u izvještaju.
– U slučaju Duška Jovanovića, glavnog i odgovornog urednika dnevnog lista „Dan”, koji je ubijen 2004. godine, jednom svjedoku je garantovana zaštita prije nego što je dao iskaz. Udovica ubijenog Jovanovića u avgustu 2015. godine napustila je zemlju, pošto joj je automobil namjerno bio uništen. Presuda Damiru Mandiću, zbog saučesništva u ubistvu, u oktobru 2015. godine je potvrđena – ocjenjuje se u izvještaju.
Navodi se i da je neposredno pred međunarodni Dan za okončanje nekažnjivosti zločina protiv novinara državno tužilaštvo, u novembru 2015. godine, obustavilo istragu o napadu na novinara Tufika Softića 2007. godine, iako su 2014. godine zbog toga bila uhapšena dvojica osumnjičenih.
– Mediji bliski Vladi vrijeđaju novinare i borce za ljudska prava. U januaru 2015. godine televizija TV Pink zahtijevala je da izvršna direktorka NVO Akcija za ljudska prava Tea Prelević bude uhapšena pošto se založila za ženu koja je bila žrtva trafikinga. U aprilu 2015. godine sud u Podgorici proglasio je da je nadzor obavještajne službe nad NVO MANS od 2010. godine bio nezakonit. Osim toga, sud je saradnicima organizacije, koja se bori protiv korupcije i organizovanog kriminala, dodijelio odštetu – navodi se u izvještaju.
Naglašeno je da je policija na demonstracijama u oktobru upotrijebila suzavac i gumene metke i povrijedila 27 demonstranata, među njima i one koji su mirno demonstrirali. Ukazano je da je Savjet za kontrolu rada policije ispitao tri slučaja i došao do zaključka da su policijski službenici krivi zbog zlostavljanja i zloupotrebe ovlašćenja.
– U novembru 2015. godine dvojica pripadnika specijalnih snaga uhapšena su zbog sumnje da su zlostavljali Miodraga Martinovića – navodi se u izvještaju njemačkog ogranka međunarodne organizacije za zaštitu ljudskih prava Amnesti internešenel.
Upozoreno je da je u aprilu 2015. godine Evropski sud za ljudska prava osudio Crnu Goru na plaćanje odštete Daliboru Nikeziću i Igoru Miliću, koji su bili podvrgnuti mučenju u zatvoru u Spužu 2009. godine. Prema mišljenju suda, crnogorsko državno tužilaštvo obustavilo je proces bez uzimanja u obzir postojećih dokaza.M.V.
Muke zbog izbjeglica i azilanata
Prema izvještaju njemačkog ogranka AI, oko 1.107 Roma, Aškalija i Egipćana, koji su 1999. godine prognani sa Kosova, dobili su pravo boravka u Crnoj Gori. Ističe se da se 595 osoba nalazi u opasnosti da postanu lica bez državljanstva jer po njihovim zahtjevima još nije odlučeno.
– Još 700 osoba nije ni podnijelo zahtjev i izgleda da su većinom napustili Crnu Goru. Prema podacima Visokog komesarijata za izbjeglice UN, 144 Roma, Aškalija i Egipćana dobila su podršku da se vrate na Kosovo. U decembru 2015. godine 48 porodica Roma, Aškalija i Egipćana, koji su od 1999. godine živjeli u logoru na Koniku, napokon su mogli da se usele u nove stanove – piše u dokumentu.
Navodi se da je više od 4.000 državljana Crne Gore podnijelo zahtjev za azil u EU, od toga 3.233 u Njemačkoj.
– Sem toga, Crna Gora je dalje bila tranzitna zemlja za migrante i tražioce azila, koji najvećim brojem dolaze iz Sirije – konstatuje se u tekstu njemačkog ogranka AI.